Da, možete biti vlasnik i direktor vlastitog d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a te istodobno biti zaposleni kod drugog poslodavca. Ako ste po tom radnom odnosu već obvezno osigurani, samo imenovanje za direktora ne znači da se morate zaposliti u vlastitom društvu niti da si morate svaki mjesec isplaćivati „direktorsku plaću”.
Međutim, to ne znači da su doprinosi automatski riješeni. Ako je osnovica na koju se za Vas plaćaju doprinosi kod drugog poslodavca niža od propisane osnovice za člana uprave, Porezna uprava može nakon završetka godine utvrditi dodatnu obvezu doprinosa. Ako Vam prestane radni odnos i više niste osigurani po drugoj osnovi, pravila se ponovno mijenjaju.
Iznosi navedeni u nastavku odnose se na 2026. godinu i na uobičajenu situaciju osobe koja je osigurana u Hrvatskoj.
Vlasnik društva, direktor i zaposlenik nisu isto
Kod ove teme prvo treba odvojiti tri različite uloge.
Možete biti vlasnik poslovnog udjela u d.o.o.-u, biti imenovani direktorom društva i istodobno imati ugovor o radu s potpuno drugim poslodavcem. Sam status direktora ne znači automatski da morate zasnovati radni odnos sa svojim društvom.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, član uprave trgovačkog društva obvezno se osigurava po toj osnovi ako nije obvezno osiguran po drugoj osnovi.
Upravo je zato bitno jeste li i po kojoj osnovi već osigurani, a ne samo činjenica da ste direktor.
Morate li se zaposliti u vlastitom d.o.o.-u ako već radite kod drugog poslodavca?
Ne morate automatski. Ako ste već zaposleni kod drugog poslodavca i po toj osnovi ste obvezno osigurani, nije potrebno zasnovati još jedan radni odnos u vlastitom društvu samo zato što ste njegov direktor.
To u praksi znači i da vlastiti d.o.o. ne mora svaki mjesec obračunavati Vašu plaću samo zbog funkcije direktora.
Ali tada treba provjeriti nešto drugo: kolika je osnovica na koju su za Vas tijekom godine već obračunani doprinosi.
Što zapravo znači „minimalna direktorska plaća” od 1.295,45 €?
Izraz „minimalna direktorska plaća” može biti zbunjujući jer 1.295,45 € u 2026. godini nije plaća koju svaki direktor mora primiti.
Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za 2026. godinu, najniža mjesečna osnovica za rad u punom radnom vremenu zaposlenog člana uprave iznosi 1.295,45 €.
Za člana uprave koji je osiguran po nekoj drugoj osnovi, primjerice kao radnik kod drugog poslodavca, upravo se ta osnovica koristi kao relevantna vrijednost pri utvrđivanju eventualne godišnje razlike doprinosa.
Zato nije dovoljno reći: „Zaposlen sam kod drugog poslodavca, pa kao direktor nemam doprinosa.” Treba usporediti osnovice.
| Situacija u 2026. | Što to znači za direktora? |
|---|---|
| Zaposleni ste kod drugog poslodavca, a osnovica na koju su obračunani doprinosi doseže ili prelazi propisanu direktorsku osnovicu za relevantno razdoblje | U pravilu nema razlike doprinosa samo zbog funkcije direktora |
| Zaposleni ste kod drugog poslodavca, ali je Vaša osnovica niža | Porezna uprava može nakon završetka godine utvrditi doprinose na razliku |
| Zaposleni ste nepuno radno vrijeme | I dalje ste osigurani po osnovi rada, ali treba provjeriti ukupnu osnovicu; nepuno radno vrijeme samo po sebi ne isključuje moguću razliku |
| Više niste zaposleni niti osigurani po drugoj osnovi | Postajete obvezno osigurani po osnovi člana uprave; tada vrijede druga pravila i viša osnovica |
Kako Porezna uprava utvrđuje razliku doprinosa?
Zakon o doprinosima propisuje da član uprave koji nije osiguran po osnovi funkcije direktora može biti obveznik doprinosa na razliku između propisane osnovice za člana uprave i osnovice po kojoj je već bio osiguran.
Ako ste direktor cijelu 2026. godinu, mjesečna referentna osnovica od 1.295,45 € odgovara godišnjem iznosu od:
1.295,45 € × 12 = 15.545,40 €
Ne gleda se, međutim, samo naziv Vašeg radnog mjesta ili ugovorena neto plaća, nego osnovica na koju su doprinosi stvarno utvrđeni.
Ako ste direktor bili samo dio godine, relevantna osnovica ne uzima se automatski za svih 12 mjeseci. Propisi predviđaju razmjerno utvrđivanje prema broju dana tijekom kojih je osoba bila član uprave.
Pojednostavljeni primjer
Pretpostavimo da ste cijelu 2026. direktor vlastitog d.o.o.-a, ali ste zaposleni puno radno vrijeme kod drugog poslodavca. Mjesečna bruto osnovica za doprinose kod tog poslodavca tijekom cijele godine iznosi 1.100 €.
Osnovica na koju su već obračunani doprinosi:
1.100 € × 12 = 13.200 €
Referentna godišnja osnovica za direktora:
1.295,45 € × 12 = 15.545,40 €
Razlika osnovice:
15.545,40 € − 13.200 € = 2.345,40 €
Na tako utvrđenu razliku primjenjuju se doprinosi za mirovinsko osiguranje ukupno 20 % te za zdravstveno osiguranje 16,5 %. Ukupna obveza u ovom pojednostavljenom primjeru bila bi:
2.345,40 € × 36,5 % = 856,07 €
Kod osobe osigurane i u II. mirovinskom stupu ukupnih 20 % mirovinskog doprinosa dijeli se na 15 % za I. i 5 % za II. stup.
Ovo je ilustrativan primjer. Stvarni obračun može biti drukčiji ako se tijekom godine mijenjala osnovica, radni odnos, datum imenovanja direktora ili druga okolnost važna za osiguranje.
Kada se ta razlika plaća?
Ne radi se o dodatnoj mjesečnoj plaći koju vlastiti d.o.o. mora obračunavati.
Prema Pravilniku o doprinosima, Porezna uprava nakon isteka godine po službenoj dužnosti utvrđuje godišnju osnovicu i obvezu doprinosa članu uprave koji nije osiguran po toj osnovi.
Rješenje glasi na člana uprave kao fizičku osobu, a utvrđena godišnja obveza dospijeva u roku od 15 dana od uručenja rješenja.
To je jedan od razloga zašto je korisno već tijekom godine provjeriti svoju osnovicu. Neočekivano rješenje Porezne nakon završetka godine nije dobar trenutak za prvo razmatranje ove obveze.
Što ako Vam prestane posao kod drugog poslodavca?
Ovo je posebno važna promjena.
Ako Vam prestane radni odnos, a nemate neku drugu osnovu obveznog osiguranja, više se ne možete oslanjati na status osiguranika kod drugog poslodavca. Kao član uprave tada ulazite u obvezno osiguranje po osnovi funkcije direktora.
Za 2026. godinu mjesečna osnovica za člana uprave koji je osiguran upravo po toj osnovi iznosi 1.993,00 €, odnosno iznos prosječne plaće koji se za tu godinu koristi pri izračunu osnovica.
To je druga situacija od osnovice od 1.295,45 €. Zato ta dva iznosa ne treba međusobno zamjenjivati.
Ako planirate dati otkaz ili Vam završava ugovor o radu kod sadašnjeg poslodavca, o tome obavijestite knjigovođu prije promjene statusa, kako bi se pravodobno provjerila i uredila nova osnova osiguranja.
Trebate li dopuštenje svojeg poslodavca za vlastiti d.o.o.?
Samo osnivanje društva nije isto što i sklapanje konkurentskih poslova, ali kod djelatnosti koja se preklapa s djelatnošću Vašeg poslodavca treba biti oprezan.
Prema članku 101. Zakona o radu, radnik bez odobrenja poslodavca ne smije za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.
Primjerice, ako ste zaposleni u marketinškoj agenciji, a vlastiti d.o.o. želite koristiti za pružanje marketinških usluga drugim klijentima, prije početka takvog poslovanja provjerite svoj ugovor o radu i pitanje zakonske zabrane natjecanja.
Nije dovoljno gledati samo registrirane NKD djelatnosti. Važno je i kakve poslove u stvarnosti obavljaju Vaš poslodavac i Vaše društvo.
Što provjeriti prije nego što otvorite d.o.o. uz postojeći posao?
Prije osnivanja ili neposredno nakon imenovanja za direktora korisno je provjeriti:
- po kojoj ste osnovi trenutačno obvezno osigurani i kolika je Vaša osnovica za doprinose
- hoćete li u vlastitom društvu biti samo vlasnik ili i direktor
- od kojeg datuma ćete biti upisani kao član uprave
- postoji li moguća konkurencija s djelatnošću sadašnjeg poslodavca
- očekujete li promjenu ili prestanak postojećeg radnog odnosa
- kako će od početka biti organizirani računovodstvo, izdavanje računa, porezne prijave i ostale obveze društva.
To što direktor nije zaposlen u vlastitom društvu ne znači da d.o.o. nema redovne računovodstvene i porezne obveze.
Ako tek pokrećete društvo, na vrijeme dogovorene računovodstvene usluge pomažu da se status direktora, prijave i poslovna dokumentacija postave pravilno od početka. Kod specifične situacije može biti potrebno i porezno i poslovno savjetovanje.
Expecto računovodstvene usluge pruža mikro i malim poduzećima te omogućuje online suradnju s poduzećima iz cijele Hrvatske. Ako tražite dugoročnu knjigovodstvenu podršku, u upitu za suradnju korisno je navesti djelatnost društva, jeste li kao direktor već zaposleni kod drugog poslodavca te okvirni mjesečni broj dokumenata.
Česta pitanja
Moram li se zaposliti u vlastitom d.o.o.-u ako sam već zaposlen kod drugog poslodavca?
Ne automatski. Ako ste već obvezno osigurani po osnovi radnog odnosa kod drugog poslodavca, samo imenovanje za direktora vlastitog d.o.o.-a ne znači da morate zasnovati još jedan radni odnos u svom društvu. Ipak, treba provjeriti postoji li obveza godišnje razlike doprinosa.
Moram li si isplaćivati direktorsku plaću ako sam zaposlen drugdje?
Ne morate si automatski isplaćivati mjesečnu plaću iz vlastitog društva samo zato što ste njegov direktor. Međutim, ako je osnovica na koju su Vam doprinosi obračunani po drugoj osnovi niža od propisane osnovice za člana uprave, Porezna uprava može nakon završetka godine utvrditi dodatne doprinose na razliku.
Je li 1.295,45 € minimalna plaća koju svaki direktor mora primati u 2026.?
Ne. Iznos od 1.295,45 € predstavlja propisanu mjesečnu osnovicu relevantnu za zaposlenog člana uprave i za utvrđivanje moguće razlike doprinosa. Ne znači da svaki direktor mora svaki mjesec primiti plaću u tom iznosu.
Što se događa ako mi prestane posao kod drugog poslodavca?
Ako Vam prestane druga osnova obveznog osiguranja, kao član uprave postajete obvezno osigurani po toj osnovi. Za 2026. godinu mjesečna osnovica za člana uprave osiguranog po osnovi te funkcije iznosi 1.993,00 €. Promjenu je potrebno pravodobno urediti, a ne čekati godišnje rješenje Porezne uprave.
Trebam li dopuštenje poslodavca da imam vlastiti d.o.o.?
Ne postoji opće pravilo prema kojem je za samo osnivanje svakog d.o.o.-a nužno dopuštenje poslodavca. Međutim, Zakon o radu zabranjuje radniku da bez odobrenja poslodavca za svoj ili tuđi račun sklapa poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Zato kod sličnih ili konkurentskih djelatnosti treba provjeriti konkretne poslove, ugovor o radu i ostale obveze prema poslodavcu.
Plaća li se godišnja razlika doprinosa i ako je novo društvo potpuno neaktivno?
Pravilnik predviđa usku iznimku za novoosnovano društvo koje nakon registracije nije obavljalo poduzetničku djelatnost i nema evidentiran promet na računu, uz odgovarajuću Izjavu o neaktivnosti za cijelo relevantno razdoblje. Sama činjenica da društvo nije ostvarilo prihod nije dovoljna za automatsku primjenu ove iznimke.
Photo by Towfiqu barbhuiya and Camilo Rueda López on Unsplash
